Lična efikasnost u vanrednim okolnostima
Svakodnevne aktivnosti i radna dinamika u situaciji u kojoj se nalazimo, u velikoj meri se razlikuju od one koju poznajemo i u kojoj smo ostvarivali visoke performanse. Bilo da i dalje idemo na posao ili smo prešli na rad od kuće, saveti koji slede mogu da pomognu kod unapređenja lične efikasnosti u ovim izmenjenim okolnostima.
U primeni ovih saveta, važno je da ih prilagođavamo sebi, a preporučljivo je i da se držimo ustaljenog plana i rutine koji nam pružaju osećaj predvidljivosti i sigurnosti. Postavimo realna očekivanja, fokusirajmo se na sadašnjost, ali i ne zaboravimo na rekreaciju zabavu i relaksaciju jer imaju povoljan efekat na naše raspoloženje i motivaciju.
Pravi realne procene
Ovih dana smo manje efikasni nego obično jer mnoge stvari radimo prvi put, na jedan novi način, u novim uslovima. Ukoliko nam se zadaci sa liste dnevnih aktivnosti „prelivaju“ iz dana u dan, to je znak da naša lista nije realistična spram okolnosti u kojima se nalazimo. Zbog toga je veoma važno da u dnevni raspored uračunamo sve novonastale okolnosti (vreme za kupovinu, pripremu obroka, brigu o deci) i postavimo pred sebe realnu listu dnevnih aktivnosti.
Fokusiraj se na male korake i kratkoročne planove
Voleli bismo da vreme koje provodimo u izolaciji iskoristimo za obavljanje svih onih aktivnosti za koje „konačno imamo vremena“, ali u ovim uslovima često nemamo energije i teško nam je da se aktiviramo. To je prirodno jer se naši resursi troše i na samo prilagođavanje na novonastalu situaciju i dovoljno je da preostale resurse koristimo da uradimo ono što su prioriteti za taj dan. To ćemo postići tako što ćemo prvo odrediti šta su prioriteti za danas, a zatim odrediti šta je prvi mali korak ka ostvarenju tog plana. Kada odredimo najmanju moguću akciju koja nas vodi do ostvarenja cilja i obezbedimo sebi lagan početak, pre ćemo se aktivirati.
Postavi rokove
Ukoliko se u okviru svoje kompanije, tokom ovog perioda, bavimo razvojem procesa i obavljanjem onih radnih zadataka koji „nikako da dođu na red“, treba da imamo na umu da su to aktivnosti koje, iako su važne, nisu hitne i najčešće nemaju rok, zbog čega imamo običaj da odlažemo njihovo izvršavanje. Zato je važno da sebi postavimo rokove za izvršavanje zadataka i onda kada oni formalno nedostaju, i da ih se pridržavamo kako bismo ove ciljeve i ispunili.
Samo počni
Da naglasimo još jednom - nije neobično da nam motivacija u ovim uslovima bude niska. Dobra vest je da ne moramo biti motivisani da bismo otpočeli neku aktivnost. Krećemo sa željom da obavimo zadatak ili ostvarimo cilj koji smo postavili, a motivacija raste dok se tom aktivnošću bavimo, kao posledica zadovoljstva povodom obavljanja aktivnosti. Možemo primeniti tehniku „5 minuta“ koja se radi tako što kažemo sebi da ćemo se samo 5 minuta baviti određenom aktivnošću. Kada prođe 5 (ili više) minuta, biće nam žao da prekinemo i narušimo uloženi trud. Dakle, prvo akcija, pa zatim motivacija.
Odloži brigu
Prirodno je da u ovoj situaciji osećamo zabrinutost. Međutim, neprijatne misli mogu da se jave u situacijama u kojima nam je prioritet nešto drugo i da nam ometaju fokus i koncetraciju. Iz tog razloga, dobra strategija je da odredimo tokom kog vremenskog intervala možemo da brinemo (npr. od 17:40 do 18:00 h). Kada se neprijatne misli jave, kažemo sebi „o tome ću misliti kasnije“ ili zapišemo sve misli koje nas remete u izvršavanju prioritetne aktivnosti, a onda kada „vreme za brigu“ dođe, možemo da se posvetimo svakoj „natenane“ i da sagledamo koje misli su konstruktivne i pomažu nam, a koje su nekonstruktivne i nisu nam korisne. Poželjno je da ovu aktivnost ne radimo pre spavanja.
Neguj zdrav životni stil
Pored toga što povoljno utiče na naše zdravlje, fizička aktivnost smanjuje nivo stresa, napetosti i umora. Iako ne možemo da posećujemo teretane ili da trčimo napolju, možemo da pratimo onlajn treninge ili da iskoristimo stepenice u zgradi za trčanje ili šetanje. Uz to, zdrave i hranljive namirnice ne samo da imaju pozitivan efekat na naš imunitet već i na nivo energije za obavljanje različitih aktivnosti. Redovno spavanje (leganje i ustajanje u približno isto vreme) takođe može da nam pomogne da izbegnemo iscrpljenost i uspostavimo balans u danima koji su pred nama. Korisno je da podesimo alarm kao podsetnik da je vreme za spavanje, kao što ga podešavamo za vreme da se probudimo.