Rezultati u prvom kvartalu 2021:
• Neto rezultat u prvom kvartalu je zabeležio porast od 50,9% u odnosu na isti period prošle godine i iznosi 355 miliona evra, što je odraz nižih troškova rizika zahvaljujući dokazanoj rezilijentnosti ekonomija CIE
• Snažan operativni rezultat od 725 miliona evra (+31,5%), pri čemu preokret trenda neto rezultata od trgovanja i od finansijskih instrumenata po fer vrednosti i rekordni prihod od naknada nadoknađuju pad neto prihoda od kamata
• Značajni prilivi depozita i dobar rast kreditiranja na svim tržištima
Erste Grupa, vodeći zajmodavac u Centralnoj i Istočnoj Evropi, uspešno je zakoračila u godinu oporavka 2021. sa dobrim operativnim rezultatom od 725 miliona evra (porast od 31,5% u odnosu na isti period prethodne godine). Tokom prvog kvartala, bankarska grupa je zabeležila niske troškove rizika u iznosu od 36 miliona evra (što predstavlja pad od 42% procenta u odnosu na prethodnu godinu), dok je okruženje u pogledu rizika u regionu ostalo povoljno. Uz preokret neto rezultata od trgovanja i od finansijskih instrumenata po fer vrednosti u odnosu na isti kvartal 2020. godine, ti niži troškovi rizika nadoknađuju više poreske namete i deo dobiti koji pripada manjinskim udelima, čime doprinose porastu neto rezultata za 50,9% na 355 miliona evra. Krediti klijentima su od početka godine zabeležili porast od 1,1% na 168 milijardi evra, a ukupni depoziti klijenata su porasli za 7,5% na 205 milijardi evra. Koeficijent kapitala CET 1 (konačni) opao je sa 14,2% na 14,0%.
Finansijski direktor (CFO) Erste Grupe Stefan Dorfler: „Uspešno smo započeli 2021. godinu, koja obećava da će biti dobra godina oporavka. Nastavlja se naše odlično operativno poslovanje i naši rezultati su snažno podržani nižim troškovima rizika i višim prihodom od naknada i provizija.”
OPERATIVNI PRIHOD BELEŽI SNAŽAN PORAST
Neto prihod od kamata je zabeležio pad od 4,6% u odnosu na isti period prethodne godine i iznosi 1,17 milijardi evra, što takođe predstavlja odraz smanjenog doprinosa neto prihoda od kamata u Češkoj Republici zbog okruženja nižih kamatnih stopa i uticaja kursnih razlika. Neto prihod od naknada i provizija zabeležio je porast od 7,1% na 540 miliona evra na bazi povećanja svih kategorija prihoda od naknada i provizija, u najvećoj meri u trgovanju hartijama od vrednosti i upravljanju sredstvima. Ukupni prihodi od neto rezultata trgovanja i stavke dobici/gubici od finansijskih instrumenata po fer vrednosti zabeležili su znatan oporavak, na nivou od 66 miliona evra u odnosu na gubitak od gotovo 120 miliona evra tokom istog perioda u 2020. godini. Na obe stavke su uglavnom uticali efekti valuacije. Operativni prihod je samim tim zabeležio porast od 10% na 1,83 milijarde evra u odnosu na isti period prošle godine.
TROŠKOVI U BLAGOM PADU
Opšti administrativni rashodi zabeležili su pad od 0,7% na 1,10 milijardi evra, na bazi pada rashoda za zaposlene od 1,2% na 622 miliona evra. Broj zaposlenih (prema ekvivalentu punog radnog vremena – FTE) zabeležio je pad od 0,6% sa 45.690 na 45.411 na kraju perioda. Ostali administrativni rashodi ostali su gotovo nepromenjeni (+0,3%) na nivou od 346 miliona evra, uprkos porastu uplata u sisteme za osiguranje depozita od 22% na 108 miliona evra. Većina doprinosa očekivanih za 2021. već je unapred uplaćena. Amortizacija i depresijacija ostale su uglavnom stabilne (-1%) na nivou od 135 miliona evra.
NIŽI NIVO REZERVISANJA ZA RIZIK DOPRINOSI POVEĆANJU NETO REZULTATA
Opšte uzev, operativni rezultat se povećao za 31,5% na 725 miliona evra, a odnos troškova i prihoda je opao na 60,3% (1Q20: 66,8%). Zbog neto izdvajanja, neto ispravke vrednosti finansijskih instrumenata („troškovi rizika“) iznosili su -36 miliona evra ili 8 baznih poena prosečnih bruto kredita klijentima (neto izdvajanja od -62 miliona evra ili 15 baznih poena). Zabeležen je pozitivan doprinos ukidanja rezervisanja po kreditima u Austriji i Rumuniji i naplate već otpisanih kredita u Mađarskoj i Austriji. Neto izdvajanja za rezervisanja po osnovu preuzetih obaveza i datih garancija takođe su bila niža. Koeficijent PK na osnovu bruto kredita klijentima opao je na 2,6% (12.2020: 2,7%). Koeficijent pokrivenosti PK je porastao na 89,5% (88,6%).
Ostali operativni rezultat iznosio je -127 miliona evra u odnosu na -128 miliona evra godinu dana ranije. Rashodi za godišnje uplate u fondove za restrukturiranje banaka za celu 2021. godinu koji su uključeni u ovu stavku, porasli su – najviše u Austriji i Rumuniji – za 19,4% na 100 miliona evra. Pad poreza na bankarsko poslovanje u odnosu na isti period prethodne godine za jednu trećinu na 33 miliona evra uglavnom je rezultat ukidanja poreza na bankarsko poslovanje u Slovačkoj.
Porezi na dobit su se povećali za 21% na 124 miliona evra. Deo neto dobiti koji pripada manjinskim udelima porastao je za 273% na 86 miliona evra zbog znatno viših doprinosa dobiti štednih banaka. Neto rezultat koji pripada vlasnicima matičnog preduzeća porastao je za 50,9% na 355 miliona evra.
NASTAVLJEN RAST KREDITIRANJA I DEPOZITA
Bilansna suma se znatno povećala za 9,9% na 305,0 milijardi evra od kraja prethodne finansijske godine. Na strani aktive, gotovina i gotovinska salda porasli su, uglavnom u Austriji, na 54,0 milijardi evra, što predstavlja porast od 50,8%. Ovaj porast je prvenstveno rezultat velikih gotovinskih salda kod centralnih banaka, prouzrokovanih, između ostalog, povećanim sredstvima ciljanih dugoročnih operacija za refinansiranje (TLTRO), koja predstavljaju koncesione kredite ECB namenjene podršci kreditnoj aktivnosti. Krediti i potraživanja odobreni kreditnim institucijama porasli su za 27,9% na 27,5 milijardi evra, a krediti i potraživanja dati klijentima porasli su za 1,1% na 167,8 milijardi evra.
Na strani obaveza, depoziti banaka zabeležili su porast od 42,3% na 35,3 milijarde evra kao rezultat povećanog refinansiranja ECB (TLTRO). Depoziti klijenata su ponovo zabeležili porast na svim ključnim tržištima – a posebno u Češkoj Republici i Austriji – na 205,4 milijarde evra, što predstavlja porast od 7,5% od kraja 2020. godine. Odnos kredita i depozita iznosio je 81,7% (86,9%).