„Želim da se zahvalim svim našim zaposlenima u Austriji i regionu Centralne i Istočne Evrope (CIE) na izuzetnom radu pod najtežim okolnostima u poslednjih nekoliko meseci. S obzirom na to da smo jedna od vodećih finansijskih institucija u CIE, aktivnosti Erste Grupe su od presudnog značaja za očuvanje privredne aktivnosti u regionu. Pored ostalog, pomogli smo da se prosledi iznos od više od 16 milijardi evra predviđen državnim merama, skoro sve naše filijale su ostale otvorene, a korišćenje naše digitalne platforme Džordž je dostiglo rekordne nivoe. Kroz svoje aktivnosti smo pomogli građanima i kompanijama u regionu da ispune svoje finansijske potrebe,” rekao je Bernd Špalt, generalni direktor Erste Group Bank AG.
„Kretanje troškova rizika je bilo ključni faktor koji je uticao na našu dobit u prvoj polovini 2020. godine. Iako je naš koeficijent PK i dalje ostao na rekordno niskih 2,4 procenta, mi smo oprezno planirali unapred i uzeli u obzir očekivani pad kvaliteta aktive koliko god je to bilo moguće u ovom trenutku. Izdvojili smo rezervisanja za rizik u iznosu od 675 miliona evra u prvih šest meseci ove godine. To je dovelo do pada neto dobiti u prvoj polovini godine na 294 miliona evra.
Rast depozita je i dalje bio snažan i iznosio više od pet procenata, što je odraz poverenja klijenata u nas. Obim odobrenih kredita je porastao za više od dva odsto, podstaknut državnim merama poput moratorijuma na otplatu kredita i kreditnih garancija. Najjasniji znaci naše snažne pozicije su rekordno visoka kapitalizacija, koja se odražava kroz naš pokazatelj kapitala CET1 od 14,2 procenta, što je daleko iznad regulatornog minimalnog zahteva.
S obzirom na naše snažne rezultate, dobru kapitalizaciju i profitabilni poslovni model, naši klijenti mogu da se i dalje oslanjaju na nas kao snažnog partnera, čak i u ova vremena bez presedana.”
NAJVAŽNIJE INFORMACIJE
U periodičnom izveštaju rukovodstva, finansijski rezultati za period januar-jun 2020. porede se sa rezultatima za period januar-jun 2019. i stavke bilansa stanja od 30. juna 2020. sa stavkama od 31. decembra 2019. godine.
KRATAK PREGLED REZULTATA U POGLEDU DOBITI
Neto prihod od kamata je porastao – uglavnom u Austriji, ali i u Rumuniji – na 2.396,9 miliona EUR (+2,9%; 2.329,7 miliona EUR). Neto prihod od naknada i provizija je opao na 956,7 miliona EUR (-2,4%; 980,4 miliona EUR) jer je niži prihod od usluga platnog prometa i kreditiranja samo delimično nadomešten višim prihodom od ostalih kategorija prihoda od naknada i provizija. Dok je neto rezultat od trgovanja znatno opao na -19,2 miliona EUR (310,1 milion EUR), stavka dobici/gubici od finansijskih instrumenata po fer vrednosti kroz bilans uspeha porasla je na 28,5 miliona EUR (-140,1 milion EUR), pri čemu na obe stavke utiču efekti valuacije koji se tiču tržišne volatilnosti usred pandemije Covid-19. Operativni prihod je opao na 3.471,9 miliona EUR (-3,4%; 3.592,9 miliona EUR). Opšti administrativni rashodi su opali na 2.114,7 miliona EUR (-1,5%; 2.146,0 miliona EUR). Dok su rashodi za zaposlene porasli na 1.265,5 miliona EUR (+0,8%; 1.255,9 miliona EUR), ostali administrativni rashodi smanjili su se na 583,3 miliona EUR (-6,7%; 625,5 miliona EUR). Ostali administrativni rashodi su već obuhvatili gotovo sve uplate u sisteme za osiguranje depozita koje se očekuju u 2020. u iznosu od 92,3 miliona EUR (92,9 miliona EUR). Amortizacija i depresijacija iznosile su 265,9 miliona EUR (264,6 miliona EUR). Opšte uzev, operativni rezultat je opao na 1.357,2 miliona EUR (-6,2%; 1.446,9 miliona EUR). Odnos troškova i prihoda porastao je na 60,9% (59,7%).
Zbog neto izdvajanja, neto ispravke vrednosti finansijskih instrumenata iznosile su -675,4 miliona EUR ili 82 bazna poena prosečnih bruto kredita klijentima (neto ukidanja od 42,8 miliona EUR ili 2 bazna poena). Izdvajanja za rezervisanja po kreditima kao i po osnovu preuzetih obaveza i datih garancija porasla su na svim ključnim tržištima. Ovo znatno povećanje izdvajanja prvenstveno je bilo podstaknuto pogoršanjem makroekonomske prognoze zbog pandemije Covid-19. Pozitivan doprinos naplate već otpisanih kredita zabeležen je u Rumuniji. Koeficijent PK na osnovu bruto kredita klijentima je opao na 2,4% (2,5%). Koeficijent pokrivenosti PK je porastao na 91,1% (77,1%).
Ostali operativni rezultat se povećao na -169,9 miliona EUR (-351,0 miliona EUR). Rashodi za godišnje uplate u fondove za restrukturiranje banaka koji su uključeni u ovu stavku, porasli su – naročito u Austriji – na 93,7 miliona EUR (76,3 miliona EUR). Porast poreza na bankarsko poslovanje i finansijske transakcije na 83,0 miliona EUR (64,7 miliona EUR) uglavnom je rezultat dvostrukog povećanja dažbina na bankarsko poslovanje u Slovačkoj na 33,8 miliona EUR (16,0 miliona EUR) jer je izmena zakona usvojena 2019. stupila na snagu 1. januara 2020. godine. Mađarski porez na bankarsko poslovanje za finansijsku 2020. godinu iznosio je 14,3 miliona EUR (12,6 miliona EUR). U periodu sa kojim se vrši poređenje, ostali operativni rezultat obuhvatio je izdvajanja za rezervisanja u iznosu od 150,8 miliona EUR za gubitke za koje se očekuje da će nastati iz odluke rumunskog Visokog suda u vezi sa poslovnim aktivnostima lokalne članice Grupe.
Porezi na dobit opali su na 140,3 miliona EUR (212,7 miliona EUR). Deo neto dobiti koji pripada manjinskim udelima je opao na 76,1 milion EUR (205,2 miliona EUR) zbog znatno nižih doprinosa dobiti štednih banaka. Neto rezultat koji pripada vlasnicima matičnog preduzeća iznosio je 293,8 miliona EUR (-59,9%; 731,9 miliona EUR).
Ukupni kapital bez instrumenata dodatnog osnovnog kapitala (AT1) porastao je na 19,2 milijarde (19,0 milijardi EUR). Nakon regulatornih umanjenja i filtriranja u skladu sa Uredbom o kapitalnim zahtevima (CRR), koeficijent kapitala CET1 (konačni) porastao je na 16,4 milijarde EUR (16,3 milijarde EUR), a ukupna sopstvena sredstva (konačna) iznosila su 22,0 milijarde EUR (22,0 milijarde EUR). Periodična dobit uključena je u gore navedene rezultate. Ukupni rizik – rizična aktiva uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik (CRR, konačni) – opala je na 115,3 milijarde EUR (118,6 milijardi EUR). Koeficijent kapitala CET1 (konačni) povećao se na 14,2% (13,7%), a koeficijent ukupnog kapitala na 19,1% (18,5%).
Bilansna suma se povećala na 264,7 milijardi EUR (245,7 milijardi EUR). Na strani aktive, gotovina i gotovinska salda porasli su na 18,4 milijarde EUR (10,7 milijardi EUR), dok su krediti i potraživanja odobreni kreditnim institucijama porasli na 27,4 milijarde EUR (23,1 milijardu EUR). Krediti i potraživanja dati klijentima porasli su na 163,7 milijardi EUR (+2,2%; 160,3 milijarde EUR). Na strani obaveza, depoziti banaka zabeležili su značajan porast na 22,0 milijarde EUR (13,1 milijardu EUR) kao rezultat povećanog refinansiranja ECB (TLTRO). Depoziti klijenata su ponovo zabeležili porast – naročito u Češkoj Republici i Austriji – na 182,7 milijardi EUR (+5,1%; 173,8 milijardi EUR). Odnos kredita i depozita iznosio je 89,6% (92,2%).
PROGNOZA
Širom sveta, 2020. godinu obeležila je pandemija Covid-19. Dalekosežna ekonomska i socijalna ograničenja uvedena radi suzbijanja virusa korona prouzrokovala su znatna ekonomska previranja. Makroekonomsko pogoršanje je direktna posledica različitih intenziteta mera izolacije u javnom životu, koje su uvele vlade širom sveta. Radi ublažavanja ponekad dramatičnog negativnog uticaja, sve države su donele opsežne pakete olakšica koje se kreću od kreditnih moratorijuma, garancija i prelaznog finansiranja (bridge financing), programa rada na privremenim i povremenim poslovima i odlaganja poreza, do direktnih isplata. Centralne banke su smanjile kamatne stope, obezbedile likvidnost u razmerama bez presedana i odlučile da kupe državne i korporativne obveznice. Bankarska regulatorna tela smanjila su zahteve u pogledu kapitala i preporučila pragmatično tumačenje standarda finansijskog računovodstva, kao i odlaganje isplate dividendi za kasniji datum.
U ovom kontekstu, u Austriji i Centralnoj i Istočnoj Evropi se očekuje znatan pad bruto domaćeg proizvoda od četiri do devet procenata u 2020. godini. Nakon toga bi trebalo da usledi oporavak u 2021. godini, koji se, međutim, neće kretati linearnom putanjom, a zavisi od razvoja zdravstvene situacije i administrativnih mera koje budu uvedene. S obzirom na smanjenje ekonomske aktivnosti, očekuje se pad operativnog prihoda. Konkretno, očekuje se da će neto prihod od kamata opasti u 2020. godini zbog znatnih smanjenja kamatnih stopa u Češkoj Republici, Rumuniji, Mađarskoj i Srbiji, nižeg organskog rasta kreditiranja, izmenjenog sastava portfolija koji podrazumeva poslovne aktivnosti sa garancijom države i negativne kursne efekte. Očekuje se da će neto prihod od naknada i provizija biti umanjen zbog pada ekonomske aktivnosti. Pad neto rezultata od trgovanja i po fer vrednosti već se očekivao čak i pre početka pandemije koronavirusa, nakon znatnih dobitaka po osnovu vrednovanja u 2019. godini. U ovom okruženju, operativni rashodi bi trebalo da zabeleže pad na međugodišnjem nivou, zbog nižih troškova putovanja, ušteda kroz povećanja efikasnosti i pozitivnih kursnih efekata.
U 2020. najveći efekat na dobit imaće troškovi rizika: za celu godinu se očekuje da će izdvajanja za rizike iznositi 65 do 80 baznih poena prosečnih bruto kredita odobrenih klijentima. Politika rukovodstva Erste Grupe će biti da maksimalno preuzme troškove rizika što ranije u meri u kojoj je to opravdano na osnovu makroekonomskih podataka i prognoza, kretanja rejtinga kompanije, kao i procene portfolija poslova sa stanovništvom. U odsustvu ispravke vrednosti gudvila naniže, ostali operativni rezultat bi trebalo da se poboljša u 2020. godini, zbog toga što je 2019. godina bila opterećena znatnim jednokratnim efektima. Poreska stopa će se vrlo verovatno povećati s obzirom na to da se očekuje pad profitabilnosti u zemljama sa niskim porezima. Opšte uzev, u 2020. se očekuje znatan pad neto dobiti.
Očekuje se da koeficijent kapitala CET1 ostane na solidnom nivou, pružajući znatan manevarski prostor u slučaju da se pogoršaju ekonomske prilike. U srednjoročnom periodu, ciljni koeficijent kapitala CET1 Erste Grupe i dalje je 13,5%. Erste Grupa je sigurna i odlučna u nameri da isplati gotovinsku dividendu za finansijsku 2019. godinu, kao i za 2020, nakon što se zabrana isplata dividende koju je uvelo nadzorno telo ukine počev od 1. januara 2021. godine i, naravno, u zavisnosti od ekonomske i poslovne prognoze.
Potencijalni rizici po prognozu jesu kriza Covid-19 koja bi trajala duže nego što je očekivano, uticaj nepredviđenog kretanja kamatnih stopa, političke ili regulatorne mere protiv banaka, kao i geopolitička i globalna ekonomska kretanja. Pored toga, pogoršanje ekonomskog okruženja moglo bi dovesti do ispravke gudvila naniže. Takođe, Erste Grupa je izložena i pravnim rizicima koji se mogu realizovati bez obzira na ekonomsko okruženje.
Eksterne komunikacije Erste Grupe
Carmen Staicu Tel: +43 50100 – 11681 Email: carmen.staicu@erstegroup.com
Peter Klopf Tel: +43 50100 – 11676 Email: peter.klopf@erstegroup.com
Martin Sonn-Wende Tel: +43 50100 – 11676 Email: martin.sonn-wende@erstegroup.com
Ovo saopštenje za medije je dostupno na: www.erstegroup.com/pressrelease