„Vrlo smo zadovoljni sa neto dobiti od 732 miliona evra u prvoj polovini ove godine – to je veoma dobar rezultat, a posebno zato što se zasniva na dobrim ključnim indikatorima, od operativnog prihoda i operativnih rashoda do troškova rizika, kapitala i likvidnosti. Naravno, uvek ima prostora za dalje unapređenje učinka, ali krećemo se u pravom smeru,” kaže Andreas Trajhl, generalni direktor Erste Group Bank AG.
„Zdrav makroekonomski rast u našem regionu, koji i dalje po tom pitanju prednjači u Evropskoj uniji, takođe je uticao na međugodišnji porast obima naše kreditne aktivnosti od sedam procenata, na 155,3 milijarde evra. Međutim, povećanje depozita naših klijenata za osam procenata, na 169,7 milijardi evra, predstavlja razlog za zabrinutost u uslovima i dalje niskih kamata – depoziti nisu više osnova na kojoj naši klijenti mogu da grade svoje finansijsko blagostanje. Jedan od naših glavnih zadataka tokom narednih godina biće da razvijemo atraktivne investicione proizvode sa odgovarajućim nivoima rizika.
Aktuelni uslovi nam ulivaju poverenje da ćemo uspeti da postignemo ciljeve koje smo zacrtali za našu 200-godišnjicu: ostvarivanje rasta prihoda po stopi većoj od rashoda, održavanje troškova rizika niskim i postizanje dobrog prinosa na kapital, od više od 11 procenata,” zaključio je Trajhl.
NAJVAŽNIJE INFORMACIJE
Finansijski rezultati za prvih šest meseci 2019. u poređenju sa prvih šest meseci 2018. godine; stavke bilansa stanja sa 30. junom 2019. u poređenju sa 31. decembrom 2018.
Neto prihod od kamata je porastao – uglavnom u Češkoj Republici, ali i na drugim glavnim tržištima – na 2.329,7 miliona EUR (2.213,8 miliona EUR). Neto prihod od naknada i provizija porastao je na 980,4 miliona EUR (959,3 miliona EUR) prvenstveno zahvaljujući uslugama platnog prometa i kreditnoj aktivnosti. Dok je neto rezultat od trgovanja znatno porastao, na 310,1 milion EUR (11,9 miliona EUR), stavka dobici/gubici od finansijskih instrumenata po fer vrednosti kroz bilans uspeha smanjila se na -140,1 milion EUR (66,6 miliona EUR), pri čemu na obe stavke utiču efekti valuacije. Operativni prihod je porastao na 3.592,9 miliona EUR (+6,5%; 3.374,1 miliona EUR). Porast opštih administrativnih rashoda na 2.146,0 miliona EUR (+3,3%; 2.076,5 miliona EUR) uglavnom je rezultat porasta rashoda za zaposlene na 1.255,9 miliona EUR (+3,2%; 1.216,7 miliona EUR). Ostali administrativni rashodi obuhvatili su gotovo sve uplate u sisteme za osiguranje depozita koje se očekuju u 2019. u iznosu od 92,9 miliona EUR (80,2 miliona EUR). Povećanje amortizacije i deprecijacije na 264,6 miliona EUR (232,3 miliona EUR) rezultat je novog standarda finansijskog izveštavanja za zakupe (MSFI 16) koji se prvi put primenjuje od 1. januara 2019. godine, dok je odgovarajući pozitivni efekat zabeležen u ostalim administrativnim rashodima. Opšte uzev, operativni rezultat je porastao na 1.446,9 miliona EUR (+11,5%; 1.297,6 miliona EUR), a odnos troškova i prihoda opao na 59,7% (61,5%).
Zahvaljujući neto ukidanjima rezervisanja na osnovu i dalje dobrog kvaliteta aktive, neto ispravke vrednosti finansijskih instrumenata iznosile su 42,8 miliona EUR ili, nakon korekcije za neto izdvajanja za rezervisanja po osnovu preuzetih obaveza i datih garancija, dva bazna poena prosečnih bruto kredita klijentima (73,2 miliona EUR ili -12 baznih poena). To je uglavnom rezultat značajnih prihoda od naplate kredita koji su već otpisani, prvenstveno u Češkoj Republici i Mađarskoj, kao i ukidanja rezervisanja po osnovu preuzetih obaveza i datih garancija u Austriji, Češkoj Republici i Rumuniji. Koeficijent PK ponovo je zabeležio pad, na 2,8% (3,2%). Koeficijent pokrivenosti PK je porastao na 75,4% (73,4%).
Ostali operativni rezultat iznosio je -351,0 miliona EUR (-204,6 miliona EUR). Pogoršanje je rezultat rezervisanja u iznosu od 150,8 miliona EUR za gubitke za koje se očekuje da će proishoditi iz odluke rumunskog Visokog suda u vezi sa poslovnim aktivnostima lokalne članice Grupe. Rashodi za godišnje uplate u fondove za restrukturiranje banaka koji su uključeni u ovu stavku, porasli su – naročito u Češkoj Republici – na 76,3 miliona EUR (71,3 miliona EUR). Porezi na bankarsko poslovanje i finansijske transakcije bili su nešto viši, na nivou od 64,7 miliona EUR (63,3 miliona EUR), uključujući 12,6 miliona EUR (13,8 miliona EUR) mađarskih poreza na bankarsko poslovanje proknjiženih unapred za celu finansijsku godinu. Ostali porezi su se zadržali na gotovo nepromenjenom nivou od 6,4 miliona EUR (6,5 miliona EUR).
Deo neto dobiti koji pripada manjinskim udelima je zbog znatno boljih rezultata štednih banaka porastao na 205,2 miliona EUR (165,5 miliona EUR). Neto rezultat koji pripada vlasnicima matičnog preduzeća opao je na 731,9 miliona EUR (774,3 miliona EUR).
Ukupni kapital bez instrumenata dodatnog osnovnog kapitala (AT1) porastao je na 18,2 milijarde EUR (17,9 milijardi EUR). Nakon regulatornih umanjenja i filtriranja u skladu sa Uredbom o kapitalnim zahtevima (CRR), koeficijent kapitala CET1 (konačni) iznosio je 16,1 milijardu EUR (15,5 milijardi EUR), a ukupna sopstvena sredstva (konačna) iznosila su 21,8 milijardi EUR (20,9 milijardi EUR). Periodična dobit uključena je u gore navedene rezultate. Ukupni rizik – rizična aktiva uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik (CRR, konačna) – porasla je na 118,8 milijardi EUR (115,4 milijarde EUR). Koeficijent kapitala CET1 (konačni) iznosio je 13,5% (13,5%), a koeficijent ukupnog kapitala 18,3% (18,1%).
Bilansna suma se povećala na 248,3 milijarde EUR (236,8 milijardi EUR). Na strani aktive, gotovina i gotovinska salda zabeležili su smanjenje na 16,8 milijardi EUR (17,5 milijardi EUR), dok su krediti i potraživanja odobreni kreditnim institucijama porasli na 23,0 milijardi EUR (19,1 milijardi EUR). Krediti i potraživanja dati klijentima porasli su na 155,3 milijarde EUR (+4,0%; 149,3 milijarde EUR). Na strani obaveza, depoziti banaka su porasli na 19,0 milijardi EUR (17,7 milijardi EUR), a nastavili su da rastu i depoziti klijenata – najprimetnije u Češkoj Republici i Austriji – na 169,7 milijardi EUR (+4,3%; 162,6 milijardi EUR). Odnos kredita i depozita iznosio je 91,5% (91,8%).
PROGNOZA
Očekuje se povoljan uticaj poslovnog okruženja na ekspanziju kreditne aktivnosti.
Realni rast BDP-a u 2019. predviđa se na nivou od oko 3-4% na glavnim tržištima Erste Grupe u CIE i iznad 2% u Austriji, ponovo prvenstveno podstaknut snažnom domaćom potražnjom. Na ekonomsku aktivnost u CIE trebalo bi da se pozitivno odrazi rast realnih zarada i niska nezaposlenost. Očekuje se održavanje fiskalne discipline u celoj CIE.
Poslovna prognoza. Erste Grupa ima za cilj da dostigne prinos na materijalni kapital (ROTE) od preko 11% u 2019. godini (na osnovu prosečnog materijalnog kapitala u 2019. godini). Osnovne pretpostavke su sledeće: prihodi koji rastu brže od troškova (na osnovu neto rasta kredita od oko pet procenata), viši troškovi rizika, ali još uvek na istorijski povoljnom nivou (do 10 baznih poena), sa poreskom stopom ispod 20%.
Rizici po prognozu. Uticaj neočekivanog kretanja kamatnih stopa, političke ili regulatorne mere protiv banaka, kao i geopolitički i globalni ekonomski rizici.
NAJVAŽNIJI FINANSIJSKI PODACI
Kontakti Erste Grupe za medije
Michael Mauritz Tel: +43 50100 – 19603 Email: michael.mauritz@erstegroup.com
Carmen Staic Tel: +43 50100 – 11681 Email: carmen.staicu@erstegroup.com
Peter Klopf Tel: +43 50100 – 11676 Email: peter.klopf@erstegroup.com
Martin Wende Tel: +43-50100 – 11680 Email: martin.wende@erstegroup.com
Ovo saopštenje za medije je dostupno na: www.erstegroup.com/pressrelease