Top 5 aktuelnih internet prevara – kako da ih prepoznate i zaštitite svoj novac
Digitalno okruženje u kojem svakodnevno funkcionišemo donosi brojne pogodnosti, ali i rizike u vidu sve sofisticiranijih pokušaja prevare. Mi u Erste Banci nastavljamo da informišemo i edukujemo naše klijente o aktuelnim fišing napadima, kako bi mogli na vreme da prepoznaju rizike i zaštite sebe i svoje finansije. U nastavku izdvajamo pet najčešćih scenarija koji su trenutno najzastupljeniji, kada su u pitanju finansijske internet prevare.
1. Fišing poruke u ime pošte i kurirskih službi
Prevaranti se sve češće predstavljaju kao kurirske službe i šalju SMS poruke u kojima tvrde da je vaša pošiljka stigla, ali da isporuka zavisi od plaćanja dodatnih naknada — ležarine, carine ili slično. Poruka obično sadrži link koji vodi na lažnu stranicu koja imitira zvanični sajt Pošte Srbije. Cilj je da unesete svoje lične i kartične podatke, čime se rizikuje krađa identiteta i novca.
Ovakvi napadi su sve učestaliji, naročito zbog porasta popularnosti sajtova kao što su Temu, Aliexpress i sličnih e-commerce platformi, koje korisnici sve češće koriste za onlajn kupovinu. Prevaranti ovu naviku vešto koriste kako bi njihove poruke izgledale što uverljivije.
Nikada ne otvarajte linkove iz sumnjivih poruka. Zvanične službe ne traže plaćanje na ovakav način. Uvek proverite status pošiljke direktno na zvaničnom sajtu ili kontaktiranjem službe ili platforme odakle očekujete pošiljku.
2. Prevare povezane sa kriptovalutama
U poslednje vreme, zabeleženo je više slučajeva u kojima su klijenti izgubili novac sa računa nakon pokušaja investiranja u kriptovalute. Scenario se razlikuje od slučaja do slučaja, ali im je zajedničko to da su žrtve, vođene obećanjima o brzoj zaradi, delile svoje podatke nepoznatim osobama – bilo direktno, bilo nesvesno, putem uređaja kojima su prevaranti već imali pristup.
Zabrinjavajuće je što su u nekim slučajevima na uređajima klijenata bile instalirane aplikacije za udaljeni pristup, poput AnyDesk-a, TeamViewer-a i sličnih, koje omogućavaju punu kontrolu nad telefonom ili računarom. Iako ove aplikacije imaju legitimnu svrhu, prevaranti ih zloupotrebljavaju kako bi obavili neovlašćene transakcije, aktivirali mBanking usluge ili došli do podataka za pristup elektronskom bankarstvu.
Nikada ne instalirajte aplikacije za udaljeni pristup na zahtev nepoznatih osoba ili sa nepouzdanih izvora. Ako ste ih već instalirali, a sumnjate da su zloupotrebljene, odmah obavestite svoju banku i izvršite bezbednosnu proveru uređaja.
3. Lažni SWIFT kodovi i mejl poruke navodno od banke
Pojavili su se fišing mejlovi koji obaveštavaju o navodnom prilivu novca putem SWIFT koda. U porukama se zloupotrebljava ime banke, iako pošiljaoci nemaju zvanične adrese. Prilozi često sadrže lažne PDF fajlove i dodatak sa oznakom „Scanned by Gmail antivirus“, koji je ručno dodat. Otvaranje linka iz ovakvih mejlova može dovesti do toga da se uređaj zarazi virusom.
Erste Banka nikada neće koristiti javne mejl domene (poput Gmaila) za zvaničnu komunikaciju. Ne otvarajte sumnjive poruke, priloge ili linkove, i obavezno pokrenite antivirusnu proveru ukoliko ste kliknuli na sumnjiv sadržaj.
4. Lažni oglasi za posao
Lažni oglasi obećavaju laku i brzu zaradu putem rada od kuće. Nakon početnog kontakta (često preko Telegrama, Vibera ili WhatsAppa), od žrtava se traži uplata „registracione takse“ ili instaliranje aplikacija koje omogućavaju prevarantima pristup uređaju. U početku se dobijaju manji zadaci radi sticanja poverenja, a zatim se traže nove uplate pod izgovorima različitih troškova. Na kraju, komunikacija se prekida, a novac ostaje nepovratno izgubljen.
Budite oprezni sa oglasima koji obećavaju zaradu bez stvarnog angažovanja. Nikada ne plaćajte unapred za „posao“ niti instalirajte aplikacije po nečijem savetu bez provere.
5. Lažne ponude za kredite na društvenim mrežama
Na platformama poput Facebooka i Instagrama sve češće se pojavljuju oglasi koji nude brze kredite bez provere i dokumentacije. Cilj ovih oglasa je da prikupe vaše lične podatke ili novac kroz „takse za obradu“ ili „avansna plaćanja“, a zatim nestanu bez ikakve isplate.
Kredit uvek ugovarajte isključivo preko zvaničnih finansijskih institucija. Ako ponuda zvuči predobro da bi bila istinita – najverovatnije jeste prevara.
Kako da se zaštitite?
Najvažniji korak u zaštiti od finansijskih prevara jeste da uvek ostanete oprezni i pažljivi. Pre nego što podelite bilo kakve lične ili poverljive podatke, poput JMBG-a, jednokratnih kodova dobijenih SMS porukama od banke ili broja kartice, dobro proverite identitet pošiljaoca ili sagovornika. Ne nasedajte na poruke koje traže da informacije šaljete putem mejla, SMS-a ili preko sumnjivih internet stranica.
Važno je da redovno ažurirate antivirusne programe, aplikacije uvek instalirate sa zvaničnih prodavnica (Google Play, App Store, Huawei AppGallery) i povremeno proveravate svoje uređaje – to je jednostavan način da dodatno zaštitite sebe od zlonamernih napada.
Ako ipak posumnjate da ste postali meta prevare ili ste već uneli podatke na sumnjivom mestu, ne čekajte – odmah kontaktirajte svoju banku i obavestite nadležne službe kako bi šteta bila što manja.